Rezultati istraživanja o prisilnoj kontroli u intimnim partnerskim odnosima
Autonomna ženska kuća Zagreb provela je istraživanje u sklopu projekta o prisilnoj kontroli kao značajnog oblika rodno uvjetovanog nasilja nad ženama, osobito u kontekstu nasilja u intimnim partnerskim odnosima. Projekt se provodi u sklopu programske potpore za organizacije civilnog društva Fonda za žene Zaklade Solidarna. Prisilna kontrola je obrazac planskog, sustavnog i dugotrajnog psihičkog, ekonomskog ili seksualnog zlostavljanja, koji često prethodi tjelesnim napadima i ubojstvima. Namjerno i proračunato ponašanje zlostavljača ima za cilj izolirati, manipulirati i kontrolirati žrtvu. Koriste se različitim taktikama psihičkog i emocionalnog zlostavljanja, ponekad i fizičkim nasiljem, kako bi žrtva bila zastrašena i osjećala se inferiorno.
Prisilna kontrola može nam donekle približiti odgovor na pitanje zbog čega žene ostaju u nasilnim odnosima. Strah je ono što je zajedničko svim žrtvama prisilne kontrole – život u konstantnom strahu od partnerove reakcije te mijenjanje vlastitih ponašanja kako do te reakcije ne bi došlo.
Trenutno Republika Hrvatska nema prepoznatu prisilnu kontrolu u svom prekršajnom ni kaznenom zakonodavstvu. Prema članku 5. Istanbulske konvencije država mora osigurati adekvatan odgovor na nasilje te omogućiti prevenciju, kažnjavanje i odštetu za djela nasilja nad ženama. Na žalost, u RH se rodno uvjetovano nasilje ne sankcionira na adekvatan način te se često ne uzima u obzir ponavljajuće nasilje kao i kontekst prisilne kontrole. Nasilje se procesuira kroz izolirane slučajeve tjelesnog, seksualnog, verbalnog ili ekonomskog nasilja bez uzimanja u obzir rodne prirode takvog nasilja i konteksta moći i kontrole počinitelja nad žrtvom. Ozbiljnost primjene prisilne kontrole kao oblika nasilja i čimbenika rizika od ekstremnih oblika nasilja nad ženama, uključujući femicid je u zapadnim društvima sve više prepoznata, a nekoliko je zemalja u svom kaznenom zakonodavstvu prisilnu kontrolu definiralo kaznenim djelom.
Cilj ovog istraživanja bio je produbiti znanja o prisilnoj kontroli i ispitati njenu pojavnost u hrvatskom kontekstu s posebnim naglaskom na post-separacijske oblike nasilja. Osim toga, dobiveni rezultati trebali bi poslužiti kao temelj za razvoj politike temeljene na dokazima, a u svrhu utjecanja na unapređenje i izradu zakonodavnog okvira koji će obuhvatiti adekvatno sankcioniranje prisilne kontrole od strane nasilnog partnera.
Istraživanje se sastoji od tri dijela – analize međunarodnih i hrvatskih zakonodavnih okvira, kvalitativnog dijela istraživanja te kvantitativnog dijela istraživanja.
Ispod možete pročitati izvješće o provedenom istraživanju te rezultate istog.