Predstavljamo istraživanje “Femicid u Hrvatskoj: Analiza sudske prakse u slučajevima ubojstava žena prije i nakon uvođenja kaznenog djela femicida”
Istraživanje je provela Autonomna ženska kuća Zagreb sa odvjetničkim društvom Jelavić i partneri.
Femicid predstavlja najekstremniji oblik rodno uvjetovanog nasilja nad ženama i definira se kao ubojstvo žene zato što je žena, odnosno ubojstvo motivirano spolom žrtve. Za razliku od općeg kaznenopravnog pojma ubojstva, femicid ukazuje na širi društveni i strukturalni kontekst nasilja, u kojem su žene izložene diskriminaciji, neravnopravnim odnosima moći i različitim oblicima kontrole i dominacije. Upravo ta dimenzija čini femicid specifičnim fenomenom koji nadilazi pojedinačni čin nasilja i zahtjeva posebno razumijevanje i odgovor društva i institucija.
Ovo istraživanje temelji se na kvalitativnoj analizi sudske prakse u predmetima koji se odnose na ubojstva žena, s posebnim naglaskom na prepoznavanje elemenata femicida i rodno uvjetovanog nasilja. U ovom istraživanju pojam femicida koristi se i za slučajeve počinjene prije uvođenja članka 111.a Kaznenog zakona, kada činjenične okolnosti predmeta ukazuju na rodno uvjetovano nasilje, neovisno o tadašnjoj pravnoj kvalifikaciji djela. Analizirano je ukupno 12 pojedinačnih kaznenih predmeta koji obuhvaćaju razdoblje prije i nakon uvođenja kaznenog djela teškog ubojstva ženske osobe (članak 111.a Kaznenog zakona), čime je omogućena usporedba pravne kvalifikacije, sudske prakse i pristupa rodnoj dimenziji nasilja kroz vrijeme.
U istraživanju su korištene pravomoćne i nepravomoćne sudske odluke županijskih sudova i Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uključujući presude i rješenja donesena u kaznenim postupcima. Ukupno je analizirano sedam detaljno obrađenih slučajeva iz razdoblja prije uvođenja kaznenog djela femicida, kao i dostupni noviji slučajevi nakon zakonodavnih izmjena iz 2024. godine.
Analiza je provedena metodom studije slučaja i sadržajne analize, pri čemu su sustavno obrađeni sljedeći elementi svakog predmeta:
- profil počinitelja,
- profil žrtve,
- njihov međusobni odnos,
- opis kaznenog djela,
- pravna kvalifikacija,
- izrečena sankcija,
- utvrđene olakotne i otegotne okolnosti,
- identificirani faktori rizika te
- uočeni institucionalni propusti.
Posebna pažnja posvećena je identifikaciji elemenata koji ukazuju na rodnu uvjetovanost nasilja, uključujući prethodno nasilje, obrasce kontrole i dominacije, kao i kontekst u kojem je došlo do počinjenja kaznenog djela.